Uhapšeni na odmoru u Salzburgu: prvi koraci za njemačke okrivljene

Hapšenje je težak zahvat i vezano je za uske uslove. Osnov je § 170 StPO. U pravilu kriminalističkoj policiji za hapšenje treba sudski nalog. Bez njega smije hapsiti samo ako je neko zatečen na djelu, ako postoji opasnost od odgode ili ako se osnovana sumnja podudara sa osnovom za pritvor.

Hapšenje nije isto što i istražni zatvor. Hapšenje je kratkotrajno zadržavanje. Hoće li iz njega nastati duži istražni zatvor odlučuje tek sud. Uhapšena osoba mora bez nepotrebnog odlaganja, a najkasnije u roku od 48 sati, biti predata tužilaštvu ili sprovedena sudu (§ 172 StPO). O određivanju istražnog zatvora sud zatim odlučuje na ročištu o pritvoru.

Tipični povodi na odmoru. Česte situacije su sukobi u noćnom životu, optužbe nakon saobraćajne nezgode, sumnja na krađu ili otvorena potjernica koja se pojavi pri kontroli. I nesporazum može dovesti do privremenog hapšenja. Presudno je u tom trenutku sačuvati mir i poznavati vlastita prava.

Ko biva uhapšen, od početka ima jasno definisana prava. Poznavati ih i mirno ih zahtijevati najdjelotvornija je pomoć u izuzetnoj situaciji.

Pravo na šutnju. O predmetu ne morate ništa reći (§ 164 StPO). Podatke o ličnosti treba navesti, ništa više. Iz šutnje se ne smije izvesti nikakva nepogodnost. Baš pod pritiskom hapšenja šutnja je često najpametnija odluka, dok branilac ne upozna optužbu.

Pravo na branioca. Smijete odmah angažovati branioca i prije saslušanja razgovarati s njim. U istražnom zatvoru je odbrana obavezna, sud dakle mora obezbijediti odbranu ako je nemate vlastitu (§ 61 StPO).

Pravo da se obavijesti rodbina. Prema § 171 stav 4 StPO na Vaš zahtjev se o hapšenju mora obavijestiti član porodice ili osoba od povjerenja. Tako Vaša rodbina brzo može organizovati branioca.

Konzularno obavještavanje. Kao njemački državljanin smijete zahtijevati da se obavijesti njemačka ambasada ili nadležni konzulat. To proizlazi iz Bečke konvencije o konzularnim odnosima. Ambasada ne pruža pravno zastupanje, ali može posredovati kontakte i liste advokata.

Istražni zatvor nije kazna, već mjera osiguranja tokom postupka. Dopušten je samo ako postoje osnovana sumnja i osnov za pritvor te ako se pritvor ne može zamijeniti blažim mjerama.

Tri osnova za pritvor. Prema § 173 StPO u obzir dolaze tri osnova: opasnost od bijega, opasnost od prikrivanja i opasnost od ponavljanja ili dovršenja djela. Kod njemačkih okrivljenih često se navodi opasnost od bijega, oslonjena samo na prebivalište u inostranstvu. To je napadljivo, jer čvrsto prebivalište i osigurani životni uslovi upravo govore protiv bijega.

Blaže mjere umjesto pritvora. Prema § 173 stav 5 StPO pritvor se mora zamijeniti blažim mjerama ako one dostaju. Tu spadaju kaucija, obećanje da će se osoba odazvati postupku, oduzimanje putnih isprava ili obaveza javljanja. Iz advokatske perspektive dobro pripremljen prijedlog za blaže mjere središnja je poluga za izbjegavanje ili okončanje istražnog zatvora.

Kratki pritvorski rokovi. Istražni zatvor podliježe strogim rokovima (§ 175 StPO). Prvi pritvorski rok je kratak, nakon čega slijede daljnja ročišta o pritvoru, na kojima sud svaki put iznova odlučuje o nastavku. Svako od tih ročišta je prilika da se pritvor okonča.

Za rodbinu je hapšenje voljene osobe u inostranstvu iskustvo nemoći. Ali postoje konkretni koraci koji zaista pomažu.

Angažovati branioca. Rodbina može angažovati branioca koji potom vrši uvid u spis, u pritvoru stupa u kontakt i priprema ročište o pritvoru. To je najdjelotvornija pomoć, jer u pritvoru uhapšena osoba ima samo ograničene mogućnosti komunikacije.

Razjasniti gdje se osoba nalazi. Gdje se osoba zadržava može se saznati od nadležnog tužilaštva ili zatvorske ustanove. I ambasada može pomoći pri lociranju njemačkih državljana.

Prikupiti dokumente za ročište o pritvoru. Dokazi o čvrstom prebivalištu, radnom odnosu i porodičnim vezama pomažu da se obori opasnost od bijega i podupiru prijedlog za blaže mjere. Što ranije ovi dokumenti budu dostupni, to bolje.